09.05.2008

Kutak za investitore

Komisija pruža investitorima mnoštvo korisnih informacija. Mi Vam ne možemo sugerisati gdje da uložite novac, ali želimo pomoći da steknete znanja i vještine koji mogu doprinijeti da efektivnije upravljate Vašim ličnim finansijama. Vi sami donosite investicione odluke i isto tako uživate koristi od dobrih, ili trpite gubitke prouzrokovane lošim investicionim odlukama.

Zašto ulagati u hartije od vrijednosti

Ljudi kupuju hartije od vrijednosti da bi zaradili novac. Međutim, kupovina hartija od vrijednosti sa sobom uvijek nosi određeni rizik. Za razliku od ulaganja novca u banke, gdje postoje mehanizmi koji u izvjesnoj mjeri garantuju isplatu uloga, na tržištu hartija od vrijednosti niko Vam ne može garantovati zaradu. Ali, tržište hartija od vrijednosti ima svoje prednosti. Istorija je pokazala da su potencijalni dobici (prinosi) veći od kamatnih stopa koje dobijate u bankama.

Ulaganje u akcije

Posmatrajmo na primjer ulaganje u akcije, koje su najrasprostranjeniji oblik hartija od vrijednosti.

Naravno, akcija sa sobom nosi i pravo na upravljanje koje ovom prilikom nećemo dublje analizirati.

Kapitalna dobit predstavlja razliku između cijene po kojoj je akcija prodata i cijene po kojoj je akcija kupljena. Jednostavno zamislite da ste kupili akcije nekog akcionarskog društva po 1 EUR, a nakon nekog perioda njihova vrijednost poraste na 1,10 EUR. To znači da ukoliko želite da ih prodate, možete zaraditi 0.10 EUR po akciji. Recimo da ste u ovom slučaju kupili, pa zatim u trenutku rasta vrijednosti prodali 1000 akcija, zaradili ste 100 EUR (1000 * 0.10).

Akcije se kupuju i zbog prava na dividendu. Dividenda predstavlja dio profita nekog akcionarskog društva koji je namijenjen za raspodjelu akcionarima. Koliki dio od ukupnog profita će se isplatiti akcionarima, a koliki reinvestirati, odlučuje skupština akcionara. Pravo da primi dividendu ima onaj akcionar koji je vlasnik akcija na dan kada skupština akcionara donese odluku o raspodjeli dividende. Nekada se i cijela dobit reinvestira, a dividenda ne isplaćuje. Dividenda je proporcionalna broju akcija koje posjedujete. 

Ali zapamtite, uvijek je prisutan rizik da cijene akcija mogu pasti. Cijene akcija se formiraju na osnovu ponude i tražnje. Brojni su faktori koji mogu uticati na vrijednost akcija. Među najvažnijim su poslovni rezultati i očekivanja investitora. Kada na primjer posjedujete akcije nekog akcionarskog društva koje posluje sa uspjehom, drugi investitori žele takođe da kupe te akcije i njihova cijena raste.

To što je cijena akcija nekog akcionarskog društva u prošlosti rasla, ne znači da će obavezno rasti i u budućnosti. Takođe, ukoliko preduzeće ne ostvari profit, neće biti u mogućnosti da isplati dividendu.

Osnove investiranja

Zašto štediti, i nije potrebno previše objašnjavati. Čak i u zemljama mnogo bogatijim od Crne Gore, ljudi ne mogu kupiti sve što žele od tekućih prihoda i putem kredita, već to postižu štednjom. Zašto investirati ušteđevinu ? Pa i pod uslovom da spadate u red onih najkonzervativnijih štediša, koji vole da novac drže u ‘slamarici‘, inflacija Vas tjera da sa ušteđevinom nešto uradite. Jednostavno, cijene svake godine rastu, i npr. 100 EUR koje ste uštedjeli danas, za 4-5 godina vrijedjeće mnogo manje, tj. nećete moći da kupite isto onoliko proizvoda ili usluga kao u sadašnjem trenutku. Da bi spriječili gubitak vrijednosti njihovog novca, ljudi se odlučuju da ga negdje investiraju ili ulože u banku i ostvare zaradu koja bi trebala biti jednaka ili veća od stope inflacije.

Ukoliko Vam se sve ovo što ste do sada pročitali čini smislenim, na dobrom ste putu da shvatite kako funkcioniše tržište hartija od vrijednosti. Ukoliko ste pomislili kako se sa sadašnjim platama u Crnoj Gori ne može ni štedjeti ni investirati, ipak ne odustajte od čitanja ovog teksta.

Za one sumnjičave iskoristićemo primjer koji se često koristi u ove svrhe. Zamislite kada bi se odrekli nekoliko razgovara mobilnim telefonom, paklice cigareta ili šoljice kafe dnevno, u iznosu od samo 1 EUR. Na ovaj način uštedjeli bi 365 EUR godišnje. Ako bi stavili ovaj novac na banku, ili napravili bilo koju drugu investiciju koja daje 5 % zarade godišnje, kroz pet godina imali biste 465,84, a kroz 30 godina čak 1.577,50. Treba da shvatite da na kraju prve godine zarađujete 5 % od 365 EUR, tj 383,25 a na kraju druge 5% od 383,25 i tako redom. To se zove složeni kamatni račun. Ako Vam je ovaj izraz pomalo stran, onda sigurno nije pojam ¨kamata na kamatu¨. Jednostavno, druge godine dobijate 5% na 365 EUR koliko ste na početku donijeli u banku, i 5% na 18,25 EUR koje ste dobili kao kamatu za prvu godinu. I tako redom sve do kraja peroda na koji ste oročili novac. Otuda naziv kamata na kamatu. Ovo je primjer sa samo jednim eurom dnevno uz kamatu od 5% godišnje. Kolike su mogućnosti uz veća odricanja ili uz investiranje koje daje veći prinos od 5%, procijenite sami.

Ukoliko ste se odlučili da štedite i investirate, prva stvar koju bi trebalo da uradite jeste da postavite sebi ciljeve i napravite finansijski plan. Morate sagledati svoju startnu poziciju: koliko novca već imate, kolika su Vaša primanja, koliki su troškovi, na šta trošite najviše, gdje bi mogli uštedjeti. Ne budite lijeni, uzmite papir i olovku i jednostavno napravite pregled svih prihoda i rashoda. Ukoliko trošite sva svoja primanja i nemate nikakvu ušteđevinu, morate naći način da smanjite svoje troškove. Posebno obratitite pažnju na dugove koje, ukoliko imate, prvo vratite, pa tek onda nastavite sa planom.

Od odabranog cilja zavisiće sve Vaše buduće investicione aktivnosti. Da li želite da štedite za stare dane, kupovinu kola, ili kupovinu stana ? Ovakvi i slični ciljevi opredjeliće Vaše ponašanje. Npr. ako želite da kupite namještaj za kuću kroz 3-4 godine, sigurno je da nećete kupovati obveznice koje dospijevaju na plaćanje za 10 godina. Kod kreiranja Vaših ciljeva i planova imajte na umu sljedeće:

• Napravite svoju listu željenih ciljeva i onda odredite koji su Vam od tih ciljeva najvažniji. Najvažnije ciljeve stavite na prvo mjesto.

• Odlučite za koliko godina želite da pokušate da ostvarite svaki od zacrtanih ciljeva, jer na osnovu toga treba da se odlučite između raznih investicionih alternativa. Opredjeljujući se za vrijeme za koje želite da dostignete neki cilj, pomoći će Vam da se odlučite koliki rizik treba da prihvatite.

Vrijeme je izuzetno bitan faktor. Nekada Vam novac može iznenadno zatrebati. Tada, ako ste uložili novac u neku hartiju čija cijena je trenutno u padu, neminovno gubite novac prodajući je. Zbog toga neki investitori dio svoga novca uvijek drže u obliku koji je moguće vrlo brzo povući nazad, bez gubitaka ( npr. kratkoročne hartije, depoziti po viđenju i sl.).

Druga stvar koju morate definisati jeste Vaša sklonost ka riziku. Dobra vijest je to što kada ste postavili sebi cilj, već ste u najvećoj mjeri opredjelili Vašu sklonost riziku. Razni oblici investiranja imaju svoje prednosti i nedostatke, koji uključuju i razlike kada je rizik u pitanju. Ljudi koji nisu skloni riziku, pretežno se opredjeljuju za kupovinu državnih obveznica i štednju u bankama. Takođe se često dešava da mlađi investitori ulažu pretežno u akcije, a oni stariji u obveznice. U svijetu važi ubijeđenje da je jedina bezrizična investicija kupovina kratkoročnih državnih obveznica. Što je veći potencijalni dobitak, po pravilu je veći i rizik. Velika i brza zarada je vrlo primamljiva, ali zapamtite da postoji vjerovatnoća da ostanete bez djela ili čak cijelog iznosa novca koji ste uložili. Koliki rizik ćete preuzeti zavisi najviše od Vaših ciljeva, koliko brzo želite da ih ostvarite i od toga da li ste stvarno spremni da rizikujete i da podnesete eventualne gubitke.

Jedno od najvažnijih sredstava za smanjenje rizika jeste diverzifikacija. Diverzifikacija jednostavno znači da ne ulažete svoj novac samo u jednu hartiju od vrijednosti, već svoj novac raspoređujete na više njih. Sjetite se poslovice: »Ne držite sva jaja u jednoj korpi». Ukoliko napravite ¨mix¨ različitih akcija, investicionih jedica privatizacionih fondova, obveznica, rizik da izgubite Vaš novac se smanjuje. Sada Vaša investicija više ne zavisi od samo jedne hartije. Niko ne može predvidjeti da li će neko akcionarsko društvo poslovati dobro ili loše, da li će cijene njihovih akcija rasti ili opadati. Zbog toga je dobro ne vezati se samo za akcije ili obveznice jednog društva. Uz pomoć diverzifikacije, može se desiti da jedna od Vaših investicija propadne, a da još uvijek ne budete ¨u minusu¨.

Rizik koji preuzimate možete smanjiti i istraživanjem prije nego što se odlučite da investirate. Probajte da što više saznate o akcionarskom društvu čije akcije namjeravate da kupujete. Iza svake akcije stoji neko akcionarsko društvo, manje ili više uspiješno. Ne kupujte akcije ako ne znate čime se to društvo bavi. Akcionarska društva koja se kotiraju na berzama su obavezna da objavljuju izvještaje koji Vam mogu pružiti važne informacije o njihovom poslovanju, koje bi trebalo da budu istinite i dostupne svim investitorima. Pratite sve vrste medija, sakupite što više podataka. Ovakvo istraživanje daće Vam odgovor na pitanje kupujete li akcije dobrog i perspektivnog akcionarskog društva.

Sada kada ste ste se upoznali sa osnovama investiranja usvojite i pojam portfolio. Ova riječ ima više značenja, ali u u kontekstu hartija od vrijednosti, riječ portfolio označava skup različitih hartija od vrijednosti koje se nalaze u posjedu pojedinca ili pravnog lica. Znači, kupovinom raznih hartija od vrijednosti, Vi kreirate sopstveni portfolio.

Nemojte odbaciti mogućnost da se posavjetujete sa ljudima kojima je sve što smo pomenuli profesija. U Crnoj Gori posluje šest ovlašćenih učesnika na tržištu hartija od vrijednosti. Ako želite njihovu pomoć pri donošenju investicionih odluka, obratite im se. Provjerite šta Vam nude, a šta traže za uzvrat. U svakom slučaju, ako se odlučite za kupovinu bilo kojih hartija, kontakt sa njima je neizbježan.

Nadamo se da Vam je ovaj brzi vodič kroz oblast hartija od vrijednosti bio od koristi. Obavijestite nas kako bi mogli da ga poboljšamo.

Svim onim posjetiocima našeg sajta koji žele da nauče više o oblasti hartija od vrijednosti, preporučujemo da posjete stranicu: http://www.scmn.cg.yu/obuka.htm

Na ovoj stranici nalaze se materijali koji se koriste za pripremanje profesionalnog ispita za obavljanje poslova brokera, dilera i investicionog menadžera! Neki od ovih materijala razvijeni su od strane finansijskih stručnjaka iz SAD-a, što znači da se uz pomoć njih mogu steći znanja upotrebljiva i na mnogo razvijenim tržištima od domaćeg.

U ovom trenutku, kao mogućnost za investiranje, na raspolaganju Vam stoje akcije od skoro 400 akcionarskih društava u Crnoj Gori, akcije šest privatizacionih investicionih fondova i trinaest serija obveznica stare devizne štednje čiji rokovi dospijeća se kreću od 2005. pa do 2017. godine. Da li želite, i u koje od pomenutih hartija da uložite novac, odlučujete sami.

Hartije od vrijednosti, u smislu Zakona o hartijama od vrijednosti, su:

1) akcije koje glase na dio kapitala akcionarskog društva;

2) obveznice kojima se emitent obavezuje da imaocu obveznice u roku njene dospjelosti isplati iznos nominalne vrijednosti obvezniće i ugovorenu kamatu;

3) certifikati o depozitu kojima se emitent obavezuje da imaocu certifikata isplati iznos deponovanih sredstava sa pripadajućom kamatom u utvrđenom roku;

4) ugovor o opciji za sticanje ili raspolaganje bilo kojom hartijom od vrijednosti (opcija);

5) ugovor za sticanje ili raspolaganje bilo kojom hartijom od vrijednosti koja će biti ostvarena u budućnosti, i to na dan i po cijeni utvrđenim ugovorom na dan zaključenja ugovora (fjučers);

6) jedinice u kolektivnim investicionim šemama izdate u skladu sa posebnim zakonom;

7) drugi finansijski instrumenti koji se propisima Komisije za hartije od vrijednosti (u daljem tekstu: Komisija) odrede kao hartije od vrijednosti, ne uključujući:

- ček i mjenicu;

- državni zapis sa rokom dospjeća do kraja budžetske godine;

- komercijalne hartije od vrijednosti (uputnice, kreditno pismo, konosman, tovarni list, skladišnica);

- drugi instrument za koji Komisija utvrdi da nije hartija od vrijednosti u smislu ovog zakona.